Kako bi hrvatski logotipovi izgledali da ih redizajnira ekipa iz Starbucksa?

Za početak mala uvertira i osvrt na protekla događanja. Prije dva tjedna napisao sam blogpost u kojem sam popljuvao novi Starbucksov redizajn, uspoređujući ga sa Gap-ovom katastrofom. Zanimljiva je činjenica da je, prema tvrdnji AdAgea) omjer online konverzacija o ova dva redizajna, čak 100:1 u Starbucksovu korist. Da, Starbucks je očito dobio baš ono što je tražio – publicitet.
 
Znamo onu staru „bilo kakav publicitet je dobar publicitet“, ali tko normalan bi htio da milijuni ljudi isključivo „pljuje“ po vama. Očito Gap, jer je skoro svako spominjanje Gapa nakon redizajna bilo negativno. Starbucks je s druge strane podijelio mišljenja. S jedne strane imaju ljude poput mene koji još uvijek čvrsto stoje iza svog skromnog mišljenja da je to jedan od većih bullshita u zadnje vrijeme; dok s druge strane imaju ljude poput kolege blogera koji je također pisao o redizajnu, koji smatraju da je redizajn izuzetno dobar. Također, website za logotipove koji funkcionira na poznatom „hot or not“ sistemu, kaže da 54% ispitanika smatra da je Starbucksov redizajn dobar.
 
Nakon pisanja spomenutog članka, dosta sam razmišljao o toj temi, i redizajnirao logotipove u svojoj, očito malo izvrnutoj, glavi. Budući da odlično baratam crop toolom u Photoshopu (see what I did there), nije mi bio problem iznijeti svoje misli na papir, pa sam odvojio doslovno 3 minute po logotipu, i pokušao vizualizirati kako bi to naši logotipovi mogli izgledati daleke, recimo 2031 godine, nakon što se i naši dizajneri odluče predati tom fenomenalnom svjetskom trendu minimalizma. Pa pogledajmo…
 

UPOZORENJE: Logotipovi s desne strane ne predstavljaju prave logotipove spomenutih tvrtki, niti odražavaju bilo kakav njihov stav. Koriste se isključivo radi bolje vizualizacije ideje iz članka. U članku se radi isključivo o hipotezi logotipova koji nisu, i nadam se nikada neće biti stvarni.

Godina je 2031.

 
Podravka: U želji ostavljanja dojma čistog minimalizma, odstranjeni su svi nepotrebni oblici te je ime uokvireno u „minimalism frendly“ oblik široke elipse (koja će biti odstranjena u narednoj verziji). Slovo V je (pazi sad fore!) zamijenjeno sa malim srćekom, koje se nalazilo na „starom“ logotipu.
 

 
Atlantic grupa: Zašto nepotrebno isticati ime tvrtke (ili još gore natuknuti čime se bave – radije nek ne piše ništa, pa nek si ljudi misle). Odstranjeni su nepotrebni dodaci, a logotip je približen, ne bi li se dobila „još bliža veza sa brandom“ (ili tako nešto… ).
 

 
Vindija: Ponovo ista priča. Isticanje imena je totalno „out“, kao i bilo kakvih dodatnih riječi. Za svaki slučaj, uklonjeno je drvo i dva grma, kako bi se ostavio što jači dojam minimalizma….
 

 
Dukat: Evolucijski pomak je logičan…
 

 
Kraš: U primjerima do sada shvatili smo kako za ove komplicirane oblike nema mjesta u 21. Stoljeću. Za popnjavanje odrezanog dijela nije bilo vremena u spomenute 3 minute.
 

 
Ledo: Tri boje su jednostavno previše. Uklonjena je crvena, medo ipak zadržan, ali je smanjen i prebačen na slovo O. Hm… ovo zapravo i nije loše?
 

 

Poanta?

Što sam zapravo htio pokazati? U početku sam htio napraviti svojevrsnu parodiju na redizajn Starbucksa. Članak koji će vas, nakon što vam uzme 5 minuta života, barem za uzvrat malo nasmijati. Nakon „redizajniranja“ ovih 6 nasumično izabranih hrvatskih logotipova, shvatio sam da zapravo, po mom skromnom mišljenju, primjerice Ledo uopće i nije ispao toliko loše. No to zapravo samo potvrđuje moje početnu tvrdnju da redizajne ovakvog tipa može uistinu raditi bilo tko…
 
No ipak, molim Boga da susjedima (živim blizu :) ) iz Kraša ovakvo što nikad ne padne na pamet. Zapravo sad kad gledam svi ovi logotipovi imaju prepoznatljivost, te ono još važnije – tradiciju. Smatram da je redizajne potrebno činiti isključivo u situacijama kada se to nikako ne može izbjeći; primjerice kad vas kao INA-u ili Zaba-u kupi veća tvrtka, ili kada shvatite da vam sadašnji logotip daje očajne rezultate i kvari inače prolaznu ocjenu ostatka tvrtke, no takve su situacije iznimno rijetke.
 
Na kraju ću ponovo kao pravi primjer spomenuti Coca-Colu. Istina je da se prvih 20-ak godina nije koristio današnji logotip, ali samo iz razloga što drugi zapravo i nije postojao, već su se koristila obična tiskana slova. Od početka dvadesetog stoljeća, do današnjeg dana, Coca-Cola je zadržala identičan logotip.
 
P.S. Priznat ću vam. Što više gledam novi Starbucksov logotip, svi mi je manje “ekstremno loš”. Za godinu dana jedva ću se ovoga sjećati, a za 5 godina kada uđemo u EU i direktori marketinga ovog svjetskog lanca razvodnjene kave na papiru pročitaju da je rizik ulaska na ova područja isplativiji, te odluče otvoriti svoje veliko kapitalističko srce i nekome dati čast da na brdovitom Balkanu vodi njihovu franšizu ; neću znati ni objasniti razliku između spomenutih logotipa. Na kraju nekako sve dođe na isto.