Starbucks redizajnirao logotip – kako takve stvari rade u Hrvatskoj?

Popularni američki lanac kafeterija je prekjučer objavio svoju novu verziju svog logotipa. Zadnja je verzija svjetlo dana ugledala daleke 1992. Čim je objavljen logotip je doživio prilično podijeljene kritike. Ljubitelji kave su ga ili karakterizirali kao odličnog, ili totalno „popljuvali“.
 

 
Kada pogledate pozadinu priče, rezultat redizajna je zapravo prilično logičan. Starbucks se naime želi posvetiti i drugim proizvodima osim kave. Kako je na starom logotipu kava bila integrirana, morali su nešto mijenjati. Tako su genijalni marketinški umovi jednostavno odlučili izrezati višak kruga oko sirene, te kao šlag na tortu dodati znakić TM. Naprosto genijalno, zar ne?!
 
Pretpostavljam da osjećate dozu ciničnosti i sarkazma u mom zadnjem navodu. To je zato što zaista mislim da je Starbucksov potez potpuni bullshit u punom smislu te riječi, no ne zbog činjenice da su takozvani stručnjaci ponovo preplaćeni za 2 klika u photoshopu – naprotiv, najbolje ideje su najčešće najjednostavnija rješenja. Ovdje je problem u činjenici da je Starbucks imao jedan od najbolje riješenih logotipova. Bio je dovoljno kompliciran da bude zanimljiv, a opet s druge strane dovoljno prepoznatljiv. Jednom riječju, bio je drugačiji.
 
Shvaćam da je u Starbucksovoj politici prošlog desetljeća riječ „coffee“ u logotipu predstavljala određen problem, no ponovo rješenje može biti savršeno jednostavno. Ili jednostavno maknuti spornu riječ, ili je zamijeniti sa primjerice „more than just coffee“.
 

Hoće li Starbucksov logo ovako izgledati za 20 godina?

Ali Starbucks se odlučio pridružiti trendu ostalih globalnih kompanija koje u želji za publicitetom često puta rade svakakva dizajnerska svetogrđa. Svi se sjećamo nedavne Gapove katastrofe i logotipa kojeg je toliko ljudi vidjelo da nema smisla s njim trošiti pixele na blogu. Što više o tome razmišljam, to mi se više čini da je cijela situacija bila namještena. Logotip je vani bio toliko kratko da su troškovi „materijala“ i zamjene sa starim bile gotovo nikakve. Stari logotip je vraćen sljedeći dan, a Gap je pokupio ogromnu dozu publiciteta. Rekli bi – vuk sit a ovca cijela.
 

Trend minimalizma

No ne radi to samo Gap. Ukoliko pogledamo sljedeće primjere, čini se kao da svi odjednom teže k tome nekom modernom minimalizmu.
 
Prvi je počeo KFC koji je 2006. Objavio novu verziju svog logotipa. Ukoliko bolje promotrimo, na novom logotipu ima manje detalja, i vidljivo je kako se ciljalo na jednostavnost.
 

 
Lanac dućana s dječjim igračkama Toys“R“Us, također je odbacio nepotrebne detalje, pa je zvjezdicu pametno implementirao unutar slova R.
 

 
Cisco systems pravi je primjer „rezanja“ logotipa.
 

 
Seattle’s Best Coffee možda je na prvu malo previše nalikovao na logo Stelle Artois, ali novim su logotipom izgubili svu prepoznatljivost i sada liče na prerađivača nafte.
 

 
Google se isto tako okrenuo minimalizmu, ali nije mogao odbaciti ništa više osim sjene na slovima (iako mi se čini da trenutni logo iza sebe ima tanašnu sjenu).
 

 
MTV je nedavno redizajnirao svoj logotip koji skoro pa nije dirao od samog početka. “Stručnjaci” su ovoga puta samo stisnuli slovo C (crop tool) u Photoshopu, te dodali očito neizbježan znakić ™.
 

 
Animal planet ovim je logotipom skoro napravio veći clusterfuck od Gapa, no oni ga nikad nisu povukli.
 

 
Od ovih novijih primjera, Škoda je zapravo napravila najviše posla, pa je cropanoj sredini kruga invertirala boje, i još dodala plavi krug. Ovdje ipak cijenim fakt da je Škodin logotip od 1926. do 1990. godine bio upravo te nijanse plave, ali pravo pitanje jest – žele li se potencijalni kupci škode sjetiti tog razdoblja?
 

 

Kako to rade u Hrvatskoj?

Da odgovorim i na pitanje koje sam postavio u naslovu. Iskreno, nisam se na prvu baš mogao sjetiti puno primjera, pa ako ih imate, slobodno ih napišite u komentarima. Ja ću prokomentirate ove kojih sam se sjetio. Pa kako to onda rade Hrvati?
 
Veće tvrtke plaćaju spomenutu radnju stručnjacima. Tako je Boris Ljubičić (to je onaj što je izmislio kockice) dizajnirao logotip od IGH (Institut građevinarstva Hrvatske). Iskreno, stari logo je bio toliko loš, da je bilo poprilično prostora za plesanje.
 

 
Ako nemate novca za vrhunske dizajnere, naći će se netko tko ima. On će prvo kupiti vas, a onda vam platiti rebranding, ali u svom stilu. To se dogodilo primjerice Zagrebačkoj banci kada ih je preuzela Unicredit grupa.
 

 
Neki pak žele novi logotip a nemaju ideja. Zapravo imaju ih previše, a ne mogu se odlučiti koju će iskoristiti. No sva sreća, blagodati interneta možda će im pomoći u odluci.
 
No nije sve tako sivo. Kao primjer dobrog redizajna (ali opet, stari logotip je bio smiješan) istaknuo bih redizajn Generalturista iz 2004.
 

 
Također, solidno i prilično logično rješenje Konzuma iz 2004.
 

 
Na kraju je možda sve samo stvar navike, a upravo je navika glavni razlog zašto logotipove ne treba mijenjati. Pogledajte samo Coca-Colu – ima isti logotip od samog početka, i upravo je zato najprepoznatljivija marka na svijetu (već sam sto puta istaknuo, ali opet ću – za Coca-Colu je čulo 94% svjetske populacije).
 
S druge strane imamo definitivne pobjednike poput Nikea, koji kao da je ovaj hir minimalizma predvidio daleke 1971. kada je studentici dizajna Carolyn Davidson platio 35 dolara za izradu Swoosha, legendarne Nikeove kvačice.
 
Na kraju ostaje još samo pitanje, hoćemo li se mi Hrvati od današnjeg dana odlučiti za bojkot “tradicionalnog ispijanja kave” u ovom svjetskom lancu; ili još bolje, hoće li Starbucks, ako ikad dođe u Hrvatsku, izdržati više od sličnih franšiza tipa Coste ili Subwaya?
 
EDIT: dodan je Konzumov primjer redizajna. Puno hvala @darkmares i @IvanKovacevic3 na vađenju starog Konzum logotipa iz najtalina :)